Galerija 14 poziva u subotu 19. 6. 2010. u 20.00 sati, Prešernova cesta 14 na Bledu, na otvaranje prodajne izložbe Jugoslavenska naivna umjetnost. Otvaranje izložbe je dio Ljetne noći muzeja. Izložba će biti otvorena do 2. 7. 2010. Predstavljeni su radovi slavnih autora poput Ivana Generalića, Ivana Rabuzina, Ivana Lackovića, Josipa Generalića, Branka Bahuneka, Antona Repnika i mnogih drugih… ULAZ SLOBODAN Kako odrediti naivnu umjetnost? Je li to pokret započet u 19. i nastavljen u 20 stoljeću? Je li obilježje »pokret« dopušteno? Je li to neka slikarska paradigma? Modni hir? Zasigurno ju nije moguće odbaciti pod izgovorom nedostatka slikarske spretnosti, tehničkog savršenstva ili akademske učenosti. Slavni slikar Salvador Dali je, suočen s naivnom umjetnošću, jednom kazao: »To je slikarstvo iz bajke«. Je li to bezvremeno slikarstvo koje se uvijek iznova protivi povijesti i njezinom razvoju? Ili je možda slučajnost što se u pokojnoj Jugoslaviji pojavilo istodobno s industrijalizacijom i nastajanjem velegradova? Je li se fragmentacijom i fordizacijom procesa rada pojavio osjećaj gubitka kontakta s prirodom koja postaje onaj izgubljeni raj priprosta i sretnog života? Je li to slikarstvo koje od autora zahtijeva instinktivnost i bezgrešnost? Je li to traženje spontanosti, primitivne poetičnosti i izoliranosti od civilizacije? Kako kažu u galeriji »Likovnih Samorastnikov«: "Hodočašćenja izvorima »arhaične primitivne umjetnosti« dovela su do novih radova mnoštva različitih svjesnih likovnih kombinacija pa i nesvjesnih deformacija realnoga. Timu su stvoreni novi estetski ideali koji su bitno promijenili razumijevanje likovnog jezika". Jesu li dakle jugoslavensko čudo i uspjeh bili samo odraz neke fantazme, fantazme o neposrednosti naslikanog motiva? To su pitanja koja ne zahtijevaju i svoje konačne odgovore nego samo otvorenost za razumijevanje raznolikosti u svijetu motiva. I, kao što počinju sve bajke, možemo započeti riječima: jednom je u hrvatskom mjestašcu Hlebine živjeo dječačić s imenom Ivan Generelić koji je uz pomoć savjeta Krste Hegedušića otkrio ljubav prema lijepoj slici. Ivan Generalić je s vremenom postao središnja figura naivne umjetnosti bivše Jugoslavije. Dječak koji nikada nije napustio svoje mjestašce, čije se ime izgovaralo širom svijeta, čime je još samo učvršćivao svoju bajkovitu autentičnost, empatiju prema prirodi i njezinom sezonskom mijenjanju. Tijekom vremena naivna je umjetnost procvjetala širom Jugoslavije pa i u Sloveniji. Općenito gledajući za naivnu su umjetnost karakteristični pojednostavljenost crteža, linearnost, spontanost, primitivna forma i romantični pogled na svijet. Najčešći su motivi prirode, idiličnog života seoske svakodnevnice; s nekim iznimkama poput Branka Bahuneka gdje su u prvom planu gradski motivi i gdje se već naslućuje izgubljenost pojedinca u novonastalim velegradovima. To je priča o svijetu kojeg više nema. Miha Poljak